Preskoči na glavni sadržaj

Skidanje dioptrije najčešće izvođena operacija u medicini

Zagreb, 10. lipanj 2016. – Danas je u palači HAZU-a održan međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom „Novosti u refraktivnoj kirurgiji oka“ u suorganizaciji Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Specijalne bolnice za oftalmologiju „Svjetlost“. Na simpoziju su sudjelovali vodeći oftalmolozi i eminentni refraktivni stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva.

Znanstveni simpozij otvorio je domaćin, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić. „Imati ovakav međunarodni simpozij na kojem se predstavljaju novosti u oftalmologiji je privilegija, a budući da ga organiziramo po treći put stvaramo i oftalmološku tradiciju u razredu za medicinske znanosti“ rekao je akademik Kusić.

Među eminentnim inozemnim stručnjacima koji su održali predavanja bili su i prof. Ewa Mrukwa-Kominek, članica Upravnog vijeća Europskog udruženja za refraktivnu kirurgiju (ESCRS), doc. Navid Ardjomand iz Sveučilišne bolnice u Grazu koji je predstavio najnoviju metodu laserske korekcije kratkovidnosti te prof. Slobodanka Latinović koja je predstavila novitete u laserskom rješavanju staračke dalekovidnosti.

 Od domaćih stručnjaka predavanja o novim tehnologijama u korekciji dioptrije oka održali su oftalmolozi Klinike Svjetlost, najveće oftalmološke klinike u regiji. Ravnatelj Klinike Svjetlost prof. dr. sc. Nikica Gabrić, održao je predavanje na temu „Implantacija multifokalnih leća nakon LASIK-a“, medicinska direktorica prof. Iva Dekaris, koja je ujedno i organizatorica simpozija, govorila je o korekciji staračke dalekovidnosti pomoću multifokalnih leća“, dok je voditelj Odsjeka za mrenu dr. Ante Barišić predstavio torične multifokalne intraokularne leće u korekciji astigmatizma i staračke dalekovidnosti, a voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju dr. Maja Bohač svoje je izlaganje posvetila korekciji visokih refraktivnih grešaka pomoću stražnjih fakičnih ICL leća.

Refraktivna kirurgija oka (tj. „skidanje dioptrije“) je najčešće izvođena operacija u medicini koja je u posljednja dva desetljeća radi napretka tehnologije doživjela pravu revoluciju. Smatra se da je već oko 40 milijuna ljudi skinulo svoju dioptriju laserskom operacijom. U 18 godina postojanja u Klinici Svjetlost skinuli smo dioptriju s gotovo 60 tisuća očiju. Drago nam je da možemo ugostiti eminentne stručnjake iz područja oftalmologije ovdje u Zagrebu i s njima podijeliti naša iskustva iz prakse“, istaknula je organizatorica simpozija prof. Iva Dekaris.

Kada je riječ o novim metodama i upotrebi najsuvremenije raspoložive tehnologije Klinika Svjetlost je predvodnik trendova u ovom dijelu Europe, a o tome svjedoči i „oftalmološki Oscar“, nagrada koju je tim stručnjaka Klinike Svjetlost osvojio na kongresu Videocatarattarefrattiva u Milanu 2015. u jakoj konkurenciji.


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Znate li kako laserski skidamo dioptriju i astigmatizam?

Svjetska zdravstvena organizacija odnedavno je uvrstila dioptriju u kategoriju invalidnosti – kao odgovor na potrebe mnogih osoba s dioptrijom, koje su se uvijek tako i osjećale. Srećom, danas je moguće taj problem riješiti brzo, efikasno i sigurno. Svake godine raste broj osoba koje se odlučuju problem dioptrije riješiti laserskim zahvatom . Istina, i broj ljudi s dioptrijom raste pa se često govori i o „epidemiji“ kratkovidnosti, a od nedavno su i znanstvenici razjasnili razloge zbog koji se to događa. Procjenjuje se da se godišnje na svjetskoj razini dioptrije na ovaj način riješi više od 2 milijuna ljudi. Time laserska korekcija vida spada među najizvođenije zahvate koji se izvode na zahtjev pacijenta, a stupanj njihova zadovoljstva uvjerljivo je najviši (čak 97% prema podacima američke Agencije za hranu i lijekove). Refrakcijske greške: kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam Refrakcijske greške najčešće su uzrokovane većom ili manjom duljinom očne jabučice...

Znanstvenici utvrdili uzroke kratkovidnosti

Posljednjih godina puno se govori i piše o izrazitom porastu broja kratkovidnih osoba. Znanstvenici to opisuju i kao “epidemiju kratkovidnosti” koja je posebno izražena u SAD-u i državama istočne Azije. U SAD-u čak polovica mladih ima minus dioptriju, a u Kini, Japanu ili Koreji i više od 80%. I kod nas je sve više osoba koje za dobar vid na daljinu trebaju naočale ili kontaktne leće. Kod osoba kod kojih nošenje naočala  nije  uzrokovano godinama (poslije 40. godine počinje slabiti akomodacija oka i s vremenom imamo potrebu za naočalama za čitanje), više od 95% osoba je kratkovidno (miopija), a samo 5% njih ima plus dioptriju i vid im je zamućen na blizinu, ali i na daljinu (hiperopija). Što je kratkovidnost? Kratkovidne osobe vide dobro na blizinu, ali ne i na daljinu. Dužina oka bez dioptrije je 24 milimetra. U slučaju kratkovidnosti vid na daljinu je zamućen jer je očna jabučica izdužena (1 milimetar predstavlja 3 dioptrije) pa leća u oku fokusira...

Znate li koji je medicinski značaj „efekta crvenih očiju“ na fotografijama?

Snimili ste fotografiju noću ili pod slabim svjetlom, uz uključenu bljeskalicu? Kao rezultat, na snimljenoj fotografiji primjećujete kako su vam „crvene oči“ poput vampira? Zašto se događa ova estetski nepoželjna pojava? Pri izradi fotografije uz bljeskalicu svjetlo ulazi u oko brže nego što se zjenica uspije suziti, a potom se reflektira od očnog dna i izlazi natrag kroz zjenicu. Kamera  će zabilježiti ovo svjetlo kao crvenu zjenicu. Crvenu boju daje krv, to jest crvene krvne stanice kojima je bogata srednja očna ovojnica – žilnica, koja zajedno s mrežnicom oblaže dno oka. Iako postoje mnogi načini kako izbjeći crveni refleks na slikama ili ga jednostavnim uređivanjem putem popularne tehnike “photo shop” ukloniti, nekada sama fotografija može biti alarm za ozbiljne očne bolesti. U oboljelih očiju se umjesto normalnog, crvenog odbljeska, može pojaviti bijeli ili žuti odbljesak koji odgovara medicinskom terminu leukocoria ili u prijevodu bijela zjenica. Kod djec...