Nastanak kratkovidnosti kod djece uzrokovan je
prevelikim rastom oka u duljinu, a posljedica je prvenstveno genetskog
nasljeđa određene osobe. U manjoj mjeri je podložna načinu života i
okolnostima u kojima dijete raste. Iako su u tijeku neka istraživanja
koja su obećavajuća, za sada niti jedno nije čvrsto dokazano kao sigurna
metoda koja bi se koristila za usporavnje rasta kratkovidnosti.
U današnjem društvu sve više i više ljudi nosi naočale. U drugoj
polovici 20. stoljeća u SAD-u je tek četvrtina stanovništva bila
kratkovidna, danas se taj postotak popeo na 42%. Istraživanja pokazuju
da bi do 2050. godine poIa svjetskog stanovništva moglo biti
kratkovidno. Isto tako je vidljivo da u nekim etničkim zajednicama kao
naprimjer u Kini i Japanu više ljudi nosi naočale nego u nekim drugim
područjima svijeta. U Kini i Japanu je 80% ljudi kratkovidno.
U javnosti se porast dioprije kod djece (i općenito u ljudskoj rasi) često povezuje sa sve većim radom na računalu, jer se oko kada gleda na blizinu mora prilagoditi (akomodirati) što iziskuje određeni napor. Rašireno je mišljenje da dioptrija raste zbog rada na računalu te da se djeci treba ograničiti vrijeme provedeno na mobitelu ili računalu. Iako djeci zaista treba ograničiti predugo gledanje u ekran jer to umara i isušuje oči, a škodi i socijalnom razvoju djeteta, još uvijek nismo uspjeli dokazati direktnu vezu između dugotrajnog rada na računalu i povećanog rasta dioptrije. Na sličnom logičkom principu zasniva se i pokušaj da se proba usporiti rast oka te time i dioptrije kapljicama (Atropin) koje blokiraju akomodativni aparat i dovede oko u stanje mirovanja i relaksacije. U više navrata rađene su studije i klinička istraživanja međutim efekt je bio nesiguran i kratkotrajan. Kada bi se kapljice prestale trošiti dioptrija bi opet naglo narasla.
Postoji i ideja mehaničkog pritiska na oko kako bi se spriječio rast u duljinu, a u praksi se sastoji od propisivanja tvrde kontaktne leće
(Ortokeratologija „ortho-k“) koja se stavlja preko noći kako bi se
prednji dio oka pritisnuo i smanjio rast oka u duljinu, a skida se preko
dana da ne smeta vidu. Isto tako u nekim dijelovima svijeta se s
stražnje strane oka stavlja dodatni sloj tkiva koji bi trebao zadržati
oko od rasta u duljinu. Nažalost niti jedna niti druga metoda, iako
logične u osnovnoj ideji, nisu se pokazale učinkovite.
U raznim istraživanjima mogućnosti usporavanja rasta dioptrije u posljednje vrijeme pokazalo se da je dioptrija
manje rasla kod djece koja su dulje vrijeme boravila na danjem svjetlu.
Naime, i znanstveno se dokazalo da boravak na sunčevom svjetlu potiče
lučenje hormona (dopamin) koji usporava rast oka te da takva djeca imaju
manji rast dioptrije nego djeca koja više vremena provode u zatvorenom
prostoru. Još se točno ne zna koje količine navedene supstancije su
potrebne za takav efekt niti da li bi imalo učinak umjetno ga
sintetizirati i davati djeci, ali rezultati su za sada ohrabrujući.
Nakon sve moderne medicine i zaista vrlo sofisticiranih metoda liječenja, dok čekamo definitivnu znanstvenu potvrdu, u svakodnevnoj brizi oko naše djece uz redovne posjete liječniku trebamo se truditi da se djeca što iše igraju vani na svježem zraku i sunčevom svjetlu. Nisu li to nama govorile naše bake?
Autor: doc. dr. sc. Ivana Mravičić, spec. oftalmolog, subspecijalist dječje oftalmologije i strabizma
Zašto dioptrija raste?
U današnjem društvu sve više i više ljudi nosi naočale. U drugoj
polovici 20. stoljeća u SAD-u je tek četvrtina stanovništva bila
kratkovidna, danas se taj postotak popeo na 42%. Istraživanja pokazuju
da bi do 2050. godine poIa svjetskog stanovništva moglo biti
kratkovidno. Isto tako je vidljivo da u nekim etničkim zajednicama kao
naprimjer u Kini i Japanu više ljudi nosi naočale nego u nekim drugim
područjima svijeta. U Kini i Japanu je 80% ljudi kratkovidno.U javnosti se porast dioprije kod djece (i općenito u ljudskoj rasi) često povezuje sa sve većim radom na računalu, jer se oko kada gleda na blizinu mora prilagoditi (akomodirati) što iziskuje određeni napor. Rašireno je mišljenje da dioptrija raste zbog rada na računalu te da se djeci treba ograničiti vrijeme provedeno na mobitelu ili računalu. Iako djeci zaista treba ograničiti predugo gledanje u ekran jer to umara i isušuje oči, a škodi i socijalnom razvoju djeteta, još uvijek nismo uspjeli dokazati direktnu vezu između dugotrajnog rada na računalu i povećanog rasta dioptrije. Na sličnom logičkom principu zasniva se i pokušaj da se proba usporiti rast oka te time i dioptrije kapljicama (Atropin) koje blokiraju akomodativni aparat i dovede oko u stanje mirovanja i relaksacije. U više navrata rađene su studije i klinička istraživanja međutim efekt je bio nesiguran i kratkotrajan. Kada bi se kapljice prestale trošiti dioptrija bi opet naglo narasla.
Pokušaji sprječavanja rasta kratkovidnosti
Postoji i ideja mehaničkog pritiska na oko kako bi se spriječio rast u duljinu, a u praksi se sastoji od propisivanja tvrde kontaktne leće
(Ortokeratologija „ortho-k“) koja se stavlja preko noći kako bi se
prednji dio oka pritisnuo i smanjio rast oka u duljinu, a skida se preko
dana da ne smeta vidu. Isto tako u nekim dijelovima svijeta se s
stražnje strane oka stavlja dodatni sloj tkiva koji bi trebao zadržati
oko od rasta u duljinu. Nažalost niti jedna niti druga metoda, iako
logične u osnovnoj ideji, nisu se pokazale učinkovite.
Ohrabrujući rezultati istraživanja
U raznim istraživanjima mogućnosti usporavanja rasta dioptrije u posljednje vrijeme pokazalo se da je dioptrija
manje rasla kod djece koja su dulje vrijeme boravila na danjem svjetlu.
Naime, i znanstveno se dokazalo da boravak na sunčevom svjetlu potiče
lučenje hormona (dopamin) koji usporava rast oka te da takva djeca imaju
manji rast dioptrije nego djeca koja više vremena provode u zatvorenom
prostoru. Još se točno ne zna koje količine navedene supstancije su
potrebne za takav efekt niti da li bi imalo učinak umjetno ga
sintetizirati i davati djeci, ali rezultati su za sada ohrabrujući.Nakon sve moderne medicine i zaista vrlo sofisticiranih metoda liječenja, dok čekamo definitivnu znanstvenu potvrdu, u svakodnevnoj brizi oko naše djece uz redovne posjete liječniku trebamo se truditi da se djeca što iše igraju vani na svježem zraku i sunčevom svjetlu. Nisu li to nama govorile naše bake?
Autor: doc. dr. sc. Ivana Mravičić, spec. oftalmolog, subspecijalist dječje oftalmologije i strabizma
Primjedbe
Objavi komentar