Preskoči na glavni sadržaj

Znate li koji je medicinski značaj „efekta crvenih očiju“ na fotografijama?

Snimili ste fotografiju noću ili pod slabim svjetlom, uz uključenu bljeskalicu? Kao rezultat, na snimljenoj fotografiji primjećujete kako su vam „crvene oči“ poput vampira? Zašto se događa ova estetski nepoželjna pojava?

Pri izradi fotografije uz bljeskalicu svjetlo ulazi u oko brže nego što se zjenica uspije suziti, a potom se reflektira od očnog dna i izlazi natrag kroz zjenicu. Kamera  će zabilježiti ovo svjetlo kao crvenu zjenicu. Crvenu boju daje krv, to jest crvene krvne stanice kojima je bogata srednja očna ovojnica – žilnica, koja zajedno s mrežnicom oblaže dno oka.

Iako postoje mnogi načini kako izbjeći crveni refleks na slikama ili ga jednostavnim uređivanjem putem popularne tehnike “photo shop” ukloniti, nekada sama fotografija može biti alarm za ozbiljne očne bolesti.

U oboljelih očiju se umjesto normalnog, crvenog odbljeska, može pojaviti bijeli ili žuti odbljesak koji odgovara medicinskom terminu leukocoria ili u prijevodu bijela zjenica.

Kod djece pojava ovakvog abnormalnog refleksa na fotografijama sprijeda može biti znak ozbiljnih očnih bolesti kao što su retinoblastom – najčešći očni tumor u dječjoj dobi, kao i  urođena mrena ili Coatsova bolest, koje mogu rezultirati gubitkom vida. Odsustvo poželjnog, crvenog efekta na slikama na jednom oku kod djece je uvjek znak za preventivni posjet oftalmologu.

Asimetričan „efekt crvenih očiju“ u odrasloj dobi može biti znak mnogih očnih bolesti od kojih su najčešće mrena (starosno zamućenje prirodne leće oka), bolesti mrežnice ili krvarenje u dubini oka.

Crveni refleks se češće javlja u ljudi koji imaju svijetlu boju očiju  (plave, zelene) zbog genetski smanjene količine tamnog pigmenta – melanina. Melanin u ljudi sa smedjim ili crnim očima apsorbira veći dio svjetla bljeskalice.

Iako nam „efekt crvenih očiju“ može smetati kod uređivanja fotografija, ponekada može biti vrlo koristan u spoznavanju stanja i bolesti oka kojih do tada nismo bili svjesni.

Dr. Mirko Ratković, Odsjek za retinu Klinike Svjetlost

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Znate li kako laserski skidamo dioptriju i astigmatizam?

Svjetska zdravstvena organizacija odnedavno je uvrstila dioptriju u kategoriju invalidnosti – kao odgovor na potrebe mnogih osoba s dioptrijom, koje su se uvijek tako i osjećale. Srećom, danas je moguće taj problem riješiti brzo, efikasno i sigurno. Svake godine raste broj osoba koje se odlučuju problem dioptrije riješiti laserskim zahvatom . Istina, i broj ljudi s dioptrijom raste pa se često govori i o „epidemiji“ kratkovidnosti, a od nedavno su i znanstvenici razjasnili razloge zbog koji se to događa. Procjenjuje se da se godišnje na svjetskoj razini dioptrije na ovaj način riješi više od 2 milijuna ljudi. Time laserska korekcija vida spada među najizvođenije zahvate koji se izvode na zahtjev pacijenta, a stupanj njihova zadovoljstva uvjerljivo je najviši (čak 97% prema podacima američke Agencije za hranu i lijekove). Refrakcijske greške: kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam Refrakcijske greške najčešće su uzrokovane većom ili manjom duljinom očne jabučice...

Pregled za lasersko skidanje dioptrije

Pregled za  lasersko skidanje dioptrije  je vrlo detaljan pregled svih dijelova oka. Za pristup zahvatu oko mora biti zdravo, tj. sve eventualne nepravilnosti, bolesti ili stanja moraju biti ili izliječeni ili dobro kontrolirani prije pristupa samoj operaciji uklanjanja dioptrije . Pregled za lasersko skidanje dioptrije započinje snimanjima rožnice (prednjeg prozirnog dijela oka) kako bi se dobio uvid u reljef prednjeg i stražnjeg dijela rožnice  te njezinu debljinu. Nakon snimanja rožnice izvodi se snimanje aberacija višeg reda cjelokupnog oka , tj. objektivno se mjeri stanje oka kao optičkog aparata te se provjerava postoje li osim dioptrije druge nepravilnosti koje utječu na kvalitetu slike. Po završetku snimanja provjerava se pacijentova vidna oštrina . Nakon toga se šire zjenice u svrhu dodatne objektivne procjene dioptrije (širenje zjenice isključuje mišićnu akciju, tzv. akomodaciju koja kod dijela pacijenata može pokazivati lažno v...