Preskoči na glavni sadržaj

Znate li koji je medicinski značaj „efekta crvenih očiju“ na fotografijama?

Snimili ste fotografiju noću ili pod slabim svjetlom, uz uključenu bljeskalicu? Kao rezultat, na snimljenoj fotografiji primjećujete kako su vam „crvene oči“ poput vampira? Zašto se događa ova estetski nepoželjna pojava?

Pri izradi fotografije uz bljeskalicu svjetlo ulazi u oko brže nego što se zjenica uspije suziti, a potom se reflektira od očnog dna i izlazi natrag kroz zjenicu. Kamera  će zabilježiti ovo svjetlo kao crvenu zjenicu. Crvenu boju daje krv, to jest crvene krvne stanice kojima je bogata srednja očna ovojnica – žilnica, koja zajedno s mrežnicom oblaže dno oka.

Iako postoje mnogi načini kako izbjeći crveni refleks na slikama ili ga jednostavnim uređivanjem putem popularne tehnike “photo shop” ukloniti, nekada sama fotografija može biti alarm za ozbiljne očne bolesti.

U oboljelih očiju se umjesto normalnog, crvenog odbljeska, može pojaviti bijeli ili žuti odbljesak koji odgovara medicinskom terminu leukocoria ili u prijevodu bijela zjenica.

Kod djece pojava ovakvog abnormalnog refleksa na fotografijama sprijeda može biti znak ozbiljnih očnih bolesti kao što su retinoblastom – najčešći očni tumor u dječjoj dobi, kao i  urođena mrena ili Coatsova bolest, koje mogu rezultirati gubitkom vida. Odsustvo poželjnog, crvenog efekta na slikama na jednom oku kod djece je uvjek znak za preventivni posjet oftalmologu.

Asimetričan „efekt crvenih očiju“ u odrasloj dobi može biti znak mnogih očnih bolesti od kojih su najčešće mrena (starosno zamućenje prirodne leće oka), bolesti mrežnice ili krvarenje u dubini oka.

Crveni refleks se češće javlja u ljudi koji imaju svijetlu boju očiju  (plave, zelene) zbog genetski smanjene količine tamnog pigmenta – melanina. Melanin u ljudi sa smedjim ili crnim očima apsorbira veći dio svjetla bljeskalice.

Iako nam „efekt crvenih očiju“ može smetati kod uređivanja fotografija, ponekada može biti vrlo koristan u spoznavanju stanja i bolesti oka kojih do tada nismo bili svjesni.

Dr. Mirko Ratković, Odsjek za retinu Klinike Svjetlost

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Znanstvenici utvrdili uzroke kratkovidnosti

Posljednjih godina puno se govori i piše o izrazitom porastu broja kratkovidnih osoba. Znanstvenici to opisuju i kao “epidemiju kratkovidnosti” koja je posebno izražena u SAD-u i državama istočne Azije. U SAD-u čak polovica mladih ima minus dioptriju, a u Kini, Japanu ili Koreji i više od 80%. I kod nas je sve više osoba koje za dobar vid na daljinu trebaju naočale ili kontaktne leće. Kod osoba kod kojih nošenje naočala  nije  uzrokovano godinama (poslije 40. godine počinje slabiti akomodacija oka i s vremenom imamo potrebu za naočalama za čitanje), više od 95% osoba je kratkovidno (miopija), a samo 5% njih ima plus dioptriju i vid im je zamućen na blizinu, ali i na daljinu (hiperopija). Što je kratkovidnost? Kratkovidne osobe vide dobro na blizinu, ali ne i na daljinu. Dužina oka bez dioptrije je 24 milimetra. U slučaju kratkovidnosti vid na daljinu je zamućen jer je očna jabučica izdužena (1 milimetar predstavlja 3 dioptrije) pa leća u oku fokusira svjetlost ispred ž

Cross linking metoda i u Klinici Svjetlost Split

Keratokonus je neupalna, degenerativna bolest  koja nastaje kao posljedica urođenih, oslabljenih kolagenskih veza u rožnici odnosno prednjem prozirnom dijelu oka. U određenom postotku je nasljedna, no u većini slučajeva pacijenti negiraju njeno ranije postojanje u obitelji. Oslabljena i razmekšana rožnica tijekom života mijenja svoj oblik nogometne polu lopte i širi se prema naprijed poput stošca. To dovodi do stanjenja rožnice, njenog pucanja i stvaranja ožiljaka koji znatno umanjuju vidnu oštrinu značajno ograničavajući svakodnevne aktivnosti pacijenata. Navedene promjene mogu biti izražene u tolikoj mjeri da je potrebno tako promijenjenu rožnicu zamijeniti zdravom, tj. napraviti presađivanje rožnice od druge osobe. Napredovanje dijagnostike dovelo je do spoznaje da keratokonus nije rijetka bolest. Javlja se kod jedne osobe na dvije tisuće stanovnika. Zastupljeniji je kod muškog spola, a najčešće zahvaća oba oka. Može napredovati do 35-te godine života, ali je najbr

Lasersko skidanje dioptrije treba obaviti nakon poroda???

Dame, ne morate čekati! Promjene na očima u trudnoći su rijetke, a većina promjena dioptrija u trudnoći je privremena i vraća se u prethodno stanje s normalizacijom hormonskog statusa. Iskustvo je pokazalo da žene koje su obavile lasersko skidanje dioptrije u trudnoći nemaju povećani rizik od povrata dioptrije niti bilo kakve druge povezane probleme. Također, činjenica da je osoba imala lasersko skidanje dioptrije ni na koji način ne utječe na izbor vrste poroda.